Izjava o odgovornosti - molimo pročitati Travanj 24, 2014, 01:30:47
baza znanja baza kemikalija baza sinteza razno

 

Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte. *

Taljenje i lijevanje metala
 Str: [1] 2
  Ispis  

  Taljenje i lijevanje metala
Autor Poruka
Bakar
Docent
****
Postova: 122



« na: Veljača 03, 2011, 12:01:38 »

To je dosta interesantno.

Doma se vrlo lako mogu taliti olovo, cink, pa čak i aluminij. No može se vrlo lako i bakar te mesing.

Od onih Ytong ploča se vrlo lako konstruira peč (jednostavnim slaganjem, ne treba nikakv cement) u kojoj se pomoču onog velikog ručnog plamenika (koj se koristi na građevinama i za postavljanje katrana) vrlo lako može istaliti par kg bakra ili mesinga. Čim se topi bakar nači temp. je više od 1084 C. Nikada nisam s tim probao topit ljevano željezo al to mi se čini da ipak nebi moglo. Ta peč se nakon par taljenja počne polagano mrviti tako da ne traje dugo ali za malo para se mogu kupiti te Ytong ploče (koristio sam ploče debljine 5cm) i za oko pola sata se peč može napraviti. Dimenzije peći se moraju prilagoditi veličini plamenika, one koje sam ja izrađivao su bile pravokutnog oblika, i na poklopcu bi trebala biti izbušena rupa da produkti izgaranja plina imaju di nesmetano izač.

Za kalupe sam koristio običan gips (što je za profesionalno ljevanje fail ali za jednostavne oblike i amatersko ljevanje može proč). Gips bi zamiješao, kada se napola stisne izdubio oblik koj želim pustio da se stisne do kraja te ga sušio plamenikom (treba ga dobro osušiti jer ako ostan vode u njemu može izazvati prskanje istopljenog metala kada ga se ulije u kalup što je iznimno opasno, no i "presušivanje" nije dobro jer izaziva raspadanje gipsa). Može se i oblik napraviti od stiropora te staviti u gips i potom spaliti da ostane oblik.

Kao posude za taljenje se mogu koristit komadi čeličnih cijevi na koje se za jedan kraj zavari komad ploče. Mogu se koristiti i neke tanje posude (npr. kante od boje, konzerve i slično) ali to samo za olovo i cink (a i za to je sigurnije uzet nešto "jače").

Sve u svemu dosta interesantno polje.

Ima li još tko ovdije da se zanima za to?
Evidentirano

Vrlo interesantno! smilegrin
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 793



« Odgovor #1 na: Veljača 03, 2011, 01:28:26 »

Meni je također ovo područje zanimljivo, ali sam bio uvjeren da je relativno teško postići visoke temperature bez većih investicija, tako da sam se za sad najviše igrao s taljenjem i lijevanjem olova. Svejedno, ovo što si napisao mi se čini skroz lako izvedivo.  thumbup

Imaš možda kakvog iskustva sa izradom legura? Inače, pod velikim ručnim plamenikom, misliš na nešto ovog tipa?



Ako se na taj način može rastaliti čak i bakar, onda su temperature dovoljno visoke i za brojne druge zanimljive reakcije, pada im na pamet sljedeća reakcija:

Na2CO3(l) + 2C(s) → 2Na(g) + 3CO(g) (pri ~1100°C). Jedino, trebalo bi konstruirati posebnu aparaturu u kojoj bi se na jednom dijelu natrij kondenzirao/skrućivao, tako da nakon reakcije ne bi bio pomiješan sa neiskorištenim reaktantima.

Evidentirano

Scientia potentia est.
Slobodoumi kemik
Banned
Student
**
Postova: 30



« Odgovor #2 na: Veljača 03, 2011, 02:30:22 »

Da, u nas se ovo zove "kartuša", neznam kako kod vas? Ona je inače vrhunska stvar. U početku kad sam grijao ponešto u tikvici sam radio na voštanoj svijeći, pa onda na plinskom plameniku i uvijek sam se čudio zašto mi masovno pucaju tikvice? Mislio sam da je zbog tlaka, ali nije nego zbog toga što kad griješ na plinu "vatra" ide i grije sa svih strana i prelazi na djelove koji nisu namjenjeni da trepe temperaturu.

Onda sam napravio stalak za držanje epruveta i tikvica i nju bih samo položio prema gore, regulirao plin i pustio da grije. Plin dođe oko 30-ak kuna a taj gore plastični dio sa iglicom koja ga probije dođe malo manje od 100 kuna, eto imaš ga za vrlo jeftine pare među glavnim stvarima koje bi trebao imati.

Naišao sam na ovaj plamenik koji kako navode (mislim da nije al eto) izgara i razvija temperature oko 1900°C.

Trenutno nemogu nać koju temperaturu razvija propan-butan naftni ukapljeni plin. Daleko sigruno je da je preko 200°C. On je najbolji plin za kartuše jer navodno proizvodi temperature na onom grlu (breneru, otvoru) i preko 1000°C, koliko me sjećanje služi da sam tako negdje pročitao.

Evidentirano
Bakar
Docent
****
Postova: 122



« Odgovor #3 na: Veljača 03, 2011, 04:19:13 »

Imaš možda kakvog iskustva sa izradom legura? Inače, pod velikim ručnim plamenikom, misliš na nešto ovog tipa?



Pod veliki ručni plamenik mislim na http://www.knighton-tools.co.uk/acatalog/gs6001.gif

Legure sam probao raditi. Večinu mesinga što bi topio bi napravio od bakrene žice i cink anoda (obično bi mješao 80% Cu i 20% Zn), probao sam i različite Zn/Al legure (neke su bile iznimno krte i vrlo lako pucale čak i pri debljini od 0.5-1 cm). Zn i Pb se nisu htijeli pomiješati. Probao sam napraviti i Mg/Al 50:50, ali samo male količine od magnezij šiljila i Al žice. Legura je tolko krta da se u porculanskom trioniku može smrviti.

Htio bih probati napraviti broncu ali nigdje nisam našao kositra.
Evidentirano

Vrlo interesantno! smilegrin
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 793



« Odgovor #4 na: Veljača 04, 2011, 03:13:07 »

Pod veliki ručni plamenik mislim na http://www.knighton-tools.co.uk/acatalog/gs6001.gif

Postizanje većih temperatura s tako nečim mi i izgleda vjerojatnije nego s onom manjom let lampom. Nedavno sam i gledao video gdje je čovjek pokušavao rastaliti zlato sa takvom let lampom (talište na 1064°C), ali nije uspio. Sa ovakvim većim plamenikom i boljom izolacijom, vjerojatno bi uspio - pogotovo ako veliš da takav setup može rastaliti bakar, koji ima talište nešto više od zlata.

Što se legura tiče, zanimljivo je čuti rezultate takvih eksperimenata thumbup Ako ćeš raditi nešto ove vrste u skorije vrijeme, bilo bi super kad bi okinuo koju fotku Grin

Kositar nisam siguran gdje bi se mogao nabaviti. Znam da su pojedine vrste ambalaže za prehranu pokrivene tankim slojem kositra, ali to ti vjerojatno nije od neke velike koristi pošto se ne radi o nekoj velikoj količini. Ja bih pogledao po domaćim oglasnicima ili čak i na ebay-u, ne vjerujem da bi trebalo biti problema s prelaskom nečeg izrađenog od kositra preko granice. 

Evidentirano

Scientia potentia est.
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #5 na: Veljača 04, 2011, 04:14:51 »

http://en.wikipedia.org/wiki/Butane_torch
Meni je ova stvarčica užasno korisna, može rastopiti bakar, zlato, srebro, staklo itd., ali natavno u manjim količinama.  thumbup
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 793



« Odgovor #6 na: Veljača 04, 2011, 04:22:54 »


Rezultat očito ovisi o količini kisika kojeg reakcija izgaranja ima na raspolaganju, i o prijenosu topline. Direktnim kontaktom plamena i metala, dolazi do taljenja metala koje si naveo, ali je malo teže zagrijati uzorak na istu temperaturu kad se on zagrijava u posudi. Usput, evo jedan odličan video - poluga je predivna smilegrin, makar zapravo nije čisto zlato.

Evidentirano

Scientia potentia est.
Slobodoumi kemik
Banned
Student
**
Postova: 30



« Odgovor #7 na: Veljača 04, 2011, 04:24:30 »

Omikrone, to se zezaš za kositar ili ozbiljno?  shocked2
Koliko ja znam to je dosta jeftin metal i služi za lemljenje i imaš ga u žici po raznim elektrmaterijalskim trgovinama. Evo otiđi u najbližu sad odma mogu se kladit da ga imaju. Bože moj, pa ja imam jedno 20-ak metara tanke žice u konobi.
Evidentirano
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 793



« Odgovor #8 na: Veljača 04, 2011, 04:31:05 »

Omikrone, to se zezaš za kositar ili ozbiljno?  shocked2
Koliko ja znam to je dosta jeftin metal i služi za lemljenje i imaš ga u žici po raznim elektrmaterijalskim trgovinama. Evo otiđi u najbližu sad odma mogu se kladit da ga imaju. Bože moj, pa ja imam jedno 20-ak metara tanke žice u konobi.

Kositar mi nikad nije trebao, tako da iskreno ne znam puno o tome gdje se može nabaviti. Ali evo, korisna informacija za pokretača ove teme Grin Jedino, da li se zapravo kao lem koristi čisti kositar ili njegove legure? Meni se nekako više čini da je ovo drugo u pitanju, a Bakar bi trebao čisti kositar.

Evidentirano

Scientia potentia est.
Slobodoumi kemik
Banned
Student
**
Postova: 30



« Odgovor #9 na: Veljača 04, 2011, 04:39:45 »

Neznam, al u (jednoj) srednjoj školi smo spominjali lemljenje često bili. Kad bi okrenuo ovu zelenu matičnu ploču na kompjutoru iza ove bobuljice na koje se možeš ubost su ti u najstarijim kompjuterima (ali ujedno i bijelim pločicama) srebro, u novijima aluminij, a u najnovijima (od jedno 5-6 godina unazad) kositar.

Čisti, dakako, samo je fenol pasta uz njega jer mu omogućava bolje tavljenje i lijepljenje, ali možeš i uzest čisti kositar bez da je ispunjen u sredini (on je kao šuplja žica) fenol pastom, ako ti treba samo za kemijanje a ne za lemljenje.
Evidentirano
Bakar
Docent
****
Postova: 122



« Odgovor #10 na: Veljača 04, 2011, 06:33:20 »

Koliko znam večina žica za lemljenje je smjesa kositra i olova. Negdje sam čuo da je omjer 6:4 ali nisam siguran. No i to bi moglo poslužiti za pripravljanje olovne bronce.

Evo slika peći kakvu sam koristio, slika je stara oko 3 god.

Ovdije je peć prikazana s otvorenim poklopcem.
Evidentirano

Vrlo interesantno! smilegrin
Omikron
Administrator
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 793



« Odgovor #11 na: Veljača 05, 2011, 11:36:53 »

Inače, što se tiče kositra u lemu, koliko sam vidio u pojedinim izvorima, do nedavno se prvenstveno koristila ova legura koju navodi Bakar (60:40 - kositar:olovo), ali 2006. je uvedena neka nova regulativa koja je zabranila korištenje olova, te se od onda može naći lem sastavljen od brojnih drugih legura, a očito se može naći i onaj sastavljen od čistog kositra. thumbup

@ Bakar - zgodna peć  thumbup  Sretno s daljnjim eksperimentima. Sad očito ne bi trebalo biti pretjerano teško naći kositar, tako da su ti se otvorile razne nove mogućnosti.

Evidentirano

Scientia potentia est.
h5-n1
Učenik
*
Postova: 3


Email
« Odgovor #12 na: Svibanj 02, 2011, 01:33:47 »

Evo ja sam se učlanio na forum samo radi ove teme, ja sam uspiješno topio olovo alumini i bakar i to na peći koju sam sam naparavio i nije potreban plamenik, peč ja na kruta goriva (u mom slučaju drveni ugljen i drva) ako koga zanimaju detalji mogu obijasniti kako sam je napravio, a mene zanima jeli tko pokušao lijevati alumini ako da od čega ste pravili kalupe za lijevanje i druga stvar kakvu posudu koristite za taljenje bakra?
Evidentirano
Bakar
Docent
****
Postova: 122



« Odgovor #13 na: Svibanj 02, 2011, 01:37:33 »

Ja sam za kalupe za aluminij koristio gips, dok sam za taljenje bakra koristio metalnu posudu (čelična cijev kojoj je na jedan otvor zavaren komad čelične ploče, nesječam se točno debljine stijenki).
Evidentirano

Vrlo interesantno! smilegrin
h5-n1
Učenik
*
Postova: 3


Email
« Odgovor #14 na: Svibanj 02, 2011, 02:11:48 »

Gips je dobar ali ga treba peći ako ga pre malo pećeš ispadne katastrofalno loš odlijev pun šupljina jel vlaga prokuva u njemu a ako ga previše pečeš onda prilikom lijevanja pukne zanima me jel ko probao s pijeskom i kakva su tu iskustva.
Evidentirano
Bakar
Docent
****
Postova: 122



« Odgovor #15 na: Svibanj 02, 2011, 02:17:33 »

Istina gips nije najbolji. S pijeskom neznam kako je, no probao sam "lost foam" tehniku pri kojoj se napravi oblik koji se želi izliti od stiropora i uroni u fini silicijski pijesak (može onaj s plaže, ako se valjano pročisti i ako je dovoljno fin), no nije mi najbolje uspijelo (metal se stvrdnuo prije nego je popunio cijeli kalup).
Kolko znam profesionalno se koristi pijesak (mislim isto silicijski) pomiješan s nekim vezivnim sredstvom (na bazi vode ili nečeg organskog), no to nisam nigjde vidio za kupit.
Evidentirano

Vrlo interesantno! smilegrin
h5-n1
Učenik
*
Postova: 3


Email
« Odgovor #16 na: Svibanj 02, 2011, 02:28:55 »

U nekoj literaturi sam naišao na podatak da se može koristit pijesak (riječni ili morski - Salbun) miješan s glinom i vodom e sad taj pijesak se da kupit u svim prodavaonicama građevinskog materijala, glinu (priprodnu) mogu nabavit imam je u okolici. Zanima me kad bi to sve, znaći glinu i pijesak profiltrirao na suho kroz neko fino sito i izmješao kako bi to ispalo baš ču probati ovaj vikend to napraviti. lost foam ti nije uspio jer si koristio stiropol koji se ne topi dovoljno brzo a ove naše peći mogu jedino olovo zagrijati do ključanja znaći ono da skroz pocrveni tako da se ne ohladi dovoljno dugo dok ne stopi stiropor. Trebao si koristiti čisti ne expandirani polistiren.
Evidentirano
Arbor
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 692


« Odgovor #17 na: Svibanj 09, 2011, 07:06:27 »

Evo jedan zanimljiv video taljenja i lijevanja srebra u kalup. Kalupi su izrađeni od grafita i imaju zanimljivu el. ''peć''.
Evidentirano

Real chemist always start from this!!
Danger
Učenik
*
Postova: 5


« Odgovor #18 na: Veljača 22, 2013, 02:52:40 »

Može li se aluminij ulijevati u kalupe od gipsa ili se gips raspada?
Evidentirano
Alojzij3
Ludi znanstvenik
*****
Postova: 503



« Odgovor #19 na: Veljača 23, 2013, 05:16:59 »

Može li se aluminij ulijevati u kalupe od gipsa ili se gips raspada?


Talište aluminija je na 660, 37 °C, a vrelište na 2330 °C. Ima znatno manje talište od cinka, kojem je talište na 419 °C!
 
Gips (kalcijev sulfat dihidrat, CaSO4 x 2H2O). Talište kalcijeva sulfata dihidrata mi nije poznato (da li uopće postoji, a ako i je na kojoj je temperaturi; ali zaista bi trebalo biti na jako visokoj i zasigurno nekakav četveroznamenkasti broj), ali talište kalcija, kao kemijskog elementa je na 842°C, a vrelište na 1484°C.
Prženjem gips gubi vodu, ali ju lako prima i zatim ponovo očvrsne. Rabi se u građevinarstvu za proizvodnju ploča za lake pregradne zidove (gips kartonske ploče, knauf kartonske ploče), pa možeš napraviti i nekakvu kutiju od 1 dcm3 sa knaufom, ali stavi stranice ploča duple ili čak troduple pa ih zavidaj onim crnim vidama koje se i koriste za knauf, ali u ovom slučaju koristi one duže da ti može držati tih par cm debljine dvaju ili triju stranica knaufa.
Knauf ploča imaš par vrsta, vodonepropusne (za bazene), obične (za obične pregradne zidove po kancelarijama), te termoizolacijske ploče (čini mi se da su one crvene boje, i otporne su na visoku temperaturu), pa vidi i improviziraj nešto.
 
Također, još bi te savjetovao da kad napraviš tu malu kockicu sa 5 stranica, da je ogradiš sa ciglama, zbog njenog samog držanja i izbog odvođenja temperature.
Negdje se zove matun, a negdje i opeka)
Može poslužiti i šuplja cigla, još i bolje jer će brže otići temperatura.
Ovdje je napravljen komin od cigla, ali unutra je obložen šamotnim pločama, a to je isto neka vrst cigle (matuna, opeka) koja isto trpi temperaturu.
Evidentirano

 Str: [1] 2
  Ispis  
 

Skoči na: